Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se 21. veljače svake godine, a cilj mu je promicanje jezične i kulturne raznolikosti te očuvanje svih jezika svijeta. Međunarodni dan materinskog jezika utemeljila je 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) s ciljem očuvanja jezične raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinskom jeziku. U Hrvatskoj, ovaj dan podsjeća na važnost očuvanja hrvatskog jezika, kao i svih drugih manjinskih jezika u zemlji. Ovaj dan obilježava se kroz različite manifestacije i aktivnosti (predavanja, radionice i izložbe) koje potiču djecu i mlade na učenje i poštivanje materinskog jezika, a čime se nastoji podići svijest o važnosti materinskog jezika za očuvanje identiteta i kulturne baštine. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka.
Učenici razredne nastave brojnim su aktivnostima materinskom jeziku posvetili cijeli tjedan. Tako su učenici 1. c razrednog odjela, obilježili Dan materinskog jezika podijeljeni u 4 skupine, rješavajući zadatke glasovne analize, prepoznavanja i razlikovanja velikih i malih tiskanih slova, povezivanja slika i riječi, pisanja kratkih riječi i rečenica naučenim slovima te određivanja rečeničnog znaka na kraju rečenice. Učenici su bili vrlo uspješni u rješavanju zadataka!
Učenici 2. d i 2. c razrednog odjela obilježili su Dan materinskog jezika upoznajući glagoljicu. Pogledali su prezentaciju Glagoljica za najmlađe i odradili zabavnu aktivnost i izradili inicijale svoga imena i prezimena na glagoljici od plastelina. Po završetku aktivnosti učenici 2. d pogledali su izložbu radova učenika 2. c i obrnuto. Nakon kreativnog rada još su jednom pogledali prezentaciju o glagoljici te se nadmetali u rješavanju kviza.
Učenici 4. a razrednog odjela također su se upoznali sa glagoljicom, prvim hrvatskim pismom. Naučili su da je u Hrvatskoj u uporabi bila uglata glagoljica od 16. do polovice 19. stoljeća. Vidjeli su i slike Bašćanske ploče, najznačajniji i jedan od najvrjednijih spomenika rane hrvatske pismenosti klesanog prijelaznim tipom iz oble u uglatu glagoljicu. Potom su stvarali likovna djela po uzoru na glagoljicu.
Tekst: Ivana Marković, Bojana Kvakić, Irena Barić, Vedran Šperanda
Foto: Ivana Marković, Bojana Kvakić, Irena Barić
