Osnovna škola "Mato Lovrak" Nova Gradiška

Na kraju Mjeseca hrvatske knjige odlučili smo razgovarati s osobom koja o knjigama najviše brine, našim knjižničarom Vedranom. Donosimo njegova zapažanja o akcijama provedenim tijekom Mjeseca knjige, učeničkim čitalačkim navikama i njihovim najdražim knjigama te preporuke aktualne stručne i književne literature.

1. Kakva su Vaša zapažanja u vezi akcije „Cijeli grad čita“?

Akcija „Cijeli grad čita“ je izvrsna i hvalevrijedna ideja. Ujedinila je knjižničare Gradske knjižnice Nova Gradiška s drugim knjižničarima osnovnih i srednjih škola na našem području. Svrha je promicanje čitalačkih navika na koje se pomalo zaboravilo zbog utjecaja ostalih medija. Projekt se ove godine proveo prvi put, ostvareni su vrijedni rezultati te se nadam da će se projekt nastaviti održavati. Lijepo je iskustvo sudjelovati u jednom takvom projektu i animirati građane u jednom zabavnom i opuštenom raspoloženju. Velik dio posla odradili su i učenici osnovnih i srednjih škola među kojima su bili i naši Mladi knjižničari.

2. Jesu li se naši građani rado odazvali ovoj manifestaciji?

U početku je bilo malo čudno, građani su nas zaobilazili u širokom luku misleći da ćemo tražiti tko zna što, dok su neki opet bili stidljivi. Kasnije, kada su uvidjeli da se sve više građana pridružuje čitanju, odaziv je bio mnogo bolji.

3. Koje su omiljene knjige našim Lovrakovcima?

Među Lovrakovcima najomiljeniji naslovi su: Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice, Trojica u Trnju, Maturalac, Mrvice iz dnevnog boravka, Zaljubljen do ušiju, itd.

4. Čitaju li, prema Vašim spoznajama, naši učenici rado i često?

Iskreno, manji je broj učenika koji čitaju s ljubavlju, ali ih ima. Oni dolaze i traže preporuku nekih drugih naslova koji ne ulaze u lektiru. Većina ih, nažalost, čita iz potrebe kako bi zadovoljila zahtjeve svojih nastavnika hrvatskog jezika.

5. Tko najviše čita?

Teško je reći koji uzrast ili koji razred najviše čita. Podizanje lektirnog naslova (među učenicima popularniji naziv za zaduživanje lektire) ne znači i čitanje istog što predstavlja veliki problem današnjeg vremena. Velik broj učenika podiže lektiru kako bi ispunili  evidenciju u knjižnici, a potom s interneta pročita skraćenu verziju iz vodiča za lektire ili nečega sličnoga. Detalji iz određenog djela bi pokazali razliku između pročitane skraćene verzije i doista pročitanog djela.

6. Kako se naši učenici odnose prema knjigama i što biste im, u vezi toga, poručili?

Odnos učenika prema knjigama je vrlo dobar i savjestan. Vrlo rijetko se događa da netko od učenika ošteti ili izgubi neku knjigu. Ako se to i dogodi, jave se knjižničaru te zajednički probamo riješiti problem.

7. Koje biste nove, aktualne naslove preporučili učenicima?

Trenutno se radi na zadovoljenju količine naslova koji su obvezna lektira, što znači da se fond popunjava samo postojećim naslovima. To je rezultat revizije i otpisa oštećene, dotrajale i izgubljene građe. Popunjavam naslova obvezne lektire, što će se dogoditi ove školske godine, od sljedeće školske godine započet će se s nabavom novih naslova, popularnima među mladima. 

8. Zašto bi učenici trebali češće posjećivati knjižnicu?

U današnje vrijeme knjižnice postaju informacijska i medijska središta. Plan je, s vremenom, knjižnicu učiniti informacijskim i medijskim središtem naše škole, što se ne događa preko noći. Knjižnica, osim posudbe knjiga, nudi i mnoge druge mogućnosti (obrazovne i zabavne): čitanje knjiga i časopisa, služenje enciklopedijama, atlasima, leksikonima, rječnicima, pisanje školskih zadaća i referata, igranje društvenih igara, učenje za nastavu, ugodno provođenje slobodnog vremena, sudjelovanje u kulturno-javnoj djelatnosti školske knjižnice, itd. U planu je osposobiti i dva računala koja bi služila učenicima u ispunjavanju školskih obaveza (istraživanje, pisanje sastavaka, referata i sl.).

9. Čitaju li naši učenici, osim lektire, i druge knjige?

Postoji grupica učenika koja čita naslove izvan lektire što je vrlo pohvalno. Nadam se da će ih s vremenom biti sve više.

10. Možete li,od stručne literature u našoj školskoj knjižnici, preporučiti neke naslove djelatnicima škole?

U prošloj školskoj godini, u 2. polugodištu, izrađen je bilten prinova čija je svrha informiranje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o novopristigloj stručnoj, metodičko-didaktičko-metodičko-psihološkoj literaturi. Bilten prinova obuhvaća literaturu pristiglu od 2011. do 2013. godine te će se ubuduće izrađivati svako polugodište. Od naslova bih izdvojio:

• MILIŠA, ZLATKO:    MEDIJI I MLADI
• OLLERTON, MIKE:   100 IDEJA ZA PODUČAVANJE MATEMATIKE
• ĆUKUŠIĆ, MAJA:     E UČENJE - KONCEPT I PRIMJENA
• MOOMAW, SALLY: IGRE ČITANJA I PISANJA
• HERRING, JAMES E.: INTERNETSKE I INFORMACIJSKE VJEŠTINE
• PAŠIĆ, MILKA (ur.): SPOLNI ODGOJ I ZDRAVLJE
• KIRKPATRICK, DAVID: FACEBOOK EFEKT
• AUZEMERY, NATHALIE: DJEČJE AKTIVNOSTI KROZ GODINU
• SEMENOVICH, ANNA: TI NEVJEROJATNI LJEVACI
• PHELAN, THOMAS W.: SVE O POREMEĆAJU POMANJKANJA PAŽNJE
• MILES, REBECCA:    VJEROVAL ILI NE! PRIPREMITE SE NA ŠOK!
• MILES, REBECCA:    VJEROVALI ILI NE! VIDI I VJERUJ!

11. Dogodi li se, katkad, da učenici izgube knjigu – što onda?

Ukoliko se to dogodi, bilo da se knjiga izgubi ili ošteti, treba se doći javiti knjižničaru. Potom razmatramo i zajednički pokušavamo riješiti problem. Učeniku se tada nude dvije opcije - da sam kupi isti naslov ili da školi plati vrijednost istog naslova kako bi ga knjižnica mogla nabaviti. Najčešće se učenici odlučuju za plaćanje vrijednosti uništenog ili izgubljenog naslova. Najvažnije je izvući pouku iz takvih slučajeva. Knjige zahtijevaju savjesno i odgovorno rukovanje njima. Učenik koji zaduži (podigne) neku knjigu, od tada je i odgovoran za nju te se tako prema njoj treba i odnositi.

12. Kojim školskim aktivnostima je obilježen  Mjesec hrvatske knjige?

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, Mladi knjižničari i knjižničar izradili su pano o Mjesecu hrvatske knjige i Danu školskih knjižnica, sudjelovali su u projektu Gradske knjižnice Nova Gradiška „Cijeli grad Čita“. Svi odjeli prvih razreda posjetili su i upoznali knjižnicu, knjižničara, zadaće knjižnice te naučili pravila posudbe, ponašanja i odnosa prema knjizi kroz sat hrvatskog jezika. Učenici 3.a sudjelovali su u radionici „Čitaj naglas“ što je tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige. Učenici su jedni drugima čitali dogodovštine iz naslova Sijač sreće, Božidara Prosenjaka.

Tekst i foto: Novinari, Sanela Jurić, prof.